SOBOSLIKARSKI RADOVI - Prvo brušenje zidova

Brušenje je davanje zidnim površinama sjaj i izjednačen oblik površine

Nakon postupka prvog gletanja površine slijedi prvo brušenje zidnih i stropnih površina, kako bi se ostvarila što ravnija i zaglađenija podloga za drugo gletanje. Svrha brušenja je davanje zidnim površinama sjaj i ujednačenost površine, ali i naglašavanje ljepote uredno oblikovanih zidova. Nebrušene plohe obiluju manjim neravninama osušenih premaza nanesenih gletanjem, a kasnijim nanošenjem boje se stvara vrlo neugledna i neuravnotežena zidna površina, na kojoj boja mijenja svoj izvorni sjaj i izgled.

Stoga je postupak brušenja zidnih i stropnih površina vrlo bitan za daljnju obradu.  Ono se vrši ručno brusnim papirom ili strojno, uz pomoć stroja za brušenje takozvanom "žirafom". Najsuvremenijom tehnikom, maksimalnom prilagodljivošću i praktičnim karakteristikama ovog stroja ostvaruju se opsežne mjere zaštite od abrazivne prašine nakon brušenja. 

Stoga je nastanak nepoželjne prašine minimalan, a procesorskom elektronikom omogućeno sveobuhvatno brušenje podloge. Brusni papir, također zvan pješćani ili šmirgl papir, služi za obradu površina i koristi se zajedno s brusilicom ili ručno. Postoje različite vrste brusnog papira, koje se odlikuju različitom strukturom površine namijenjene određenoj vrsti površina. Dijeli se u različite takozvane granulacije, koja se iskazuju brojevima i očituju se na učinku skidanja. Općenito vrijedi nepisano pravilo, što je manji broj granulacije, to je grublji brusni papir i stoga veće skidanje. Postoji i zanimljivost vezana za određivanje grubosti brusnog papira. Naime, grubost, odnosno zrnatost brusnog papira određuje se ljestvicom granulacija, a granulati se dijele na vrlo grube od 12 do 24, grube od 30 do 60, fini na 70 do 180 i vrlo fine od 220 do 2500. Tako je grubi zrna granulacije 60 vrlo slično zrnu šećera, dok je vrlo fini granulacije 2000 slično zrnu brašna.

Prije no što započne brušenje, potrebno je osigurati adekvatno bočno osvijetljenje, kako bi se što bolje uočile neravnine na zidu. Naravno, najprikladnije bi odgovaralo prirodno svijetlo, ali ukoliko ga ipak nema dovoljno, tada su dovoljna i dva reflektora ili dvije jače žarulje usmjerene tako da se snopovi svijetlosti križaju na zidu. Na taj način će i najsitnije neravnine doći do izražaja, i biti preciznije sanirane. Slijedi brušenje, koje može biti, kako smo već spomenuli, ručno uz pomoć brusnog papira granulacije oko 150 ili strojno uz pomoć "žirafe" zrnatosti većoj od 180. Odabir će ovisiti o podlozi, debljini sloja i vlažnosti zraka, no potrebno je prebrusiti cijelu površinu. U svakoj fazi se brusi sve finijim brusevima, sve dok se ne postigne vrlo glatka podloga za daljnje nanošenje boje. Postupak se vrši kružnim pokretima, nikada lijevo i desno, jer se time ukopava zid i rade nepoželjni valovi na njemu. Potrebno je ukloniti sve izbočine sa površine zida, no ne i udubine, jer će se one popuniti prilikom nanošenja drugog sloja glet mase. Ukoliko se brušenjem rupa pokušavaju izravnati sa površinom time se stvaraju još veća udubljenja, koje nisu dobrodošle na zidu. Nakon prvog brušenja slijedi drugo gletanje zidnih površina.