SOBOSLIKARSKI RADOVI - Sanacija mrlja od korozije

Kako se zaštititi od korozije betonskih konstrukcija, koja prodire na površinu zida stvarajući mrlje?

Čitavi niz kemijskih spojeva mogu prouzročiti nastajanje korozije, pored sumpornog dioksida u atmosferi mnogih industrijskih područja do prašine u atmosferi i područjima industrijskih zemalja. Na prašinu se skupljaju spojevi koji izazivaju koroziju, poput metalnog oksida, soli ili raznih mikroorganizama. Djelovanjem korozije kroz duže vrijeme nastaju oštećenja na materijalima poput betona, armaturi, željezu, kao i drugim materijalima no kako objašnjavamo mrlje od korozije nastale na zidnim površinama, tada se osvrćemo na beton.

Betonu je potrebna zaštita od ugljičnog dioksida, kloridnih iona i sumpornog dioksida, koji su glavni uzročnici oštećenja betona. Korozija betona je slična gljivičnom oboljenju ili truleži, pa se tako na betonu mogu pojaviti gljivice ili slična oštećenja poput mrlja od korozija. Sve potporne betonske strukture su ojačane čeličnom armaturom, a čelik korodira u doticaju s vlagom i zrakom, osim u slučaju kada je izložen izrazito alkalnoj otopini (koja ga štiti od korozije). Tijekom vremena se događa proces, u kojemu alkalni kalcijev hidroksid reagira s ugljičnim dioksidom iz zraka i stvara kalcijev karbonat, što uzrokuje pad pH vrijednosti i povećanje kiselosti okoliša i poticanje korozije čelika.

Kada čelik korodira, njegov obujam raste, što dovodi do pojave napuknuća i brazda u betonu. Zbog prodiranja vode i kemijskog slabljenja betona dolazi do daljnjih oštećenja, pri čemu se nastala hrđa širi i nastavlja korodirati, te time izbijaju mrlje na površinu zidova. Zaštitne mjere sprječavanja korozije podrazumijevaju sve one mjere i postupke, koji aktivno sudjeluju u usporavanju djelovanja korozije i njezinu sprječavanju nastajanja. Općenito je porozni beton izloženiji štetnom utjecaju od betona koji je gušći po svom sastavu, pa ga je potrebno i jače zaštititi.

U jednu od metoda zaštite se ubraja uporaba određenih vrsta cementa i ciljana proizvodnja određenih vrsta betona, no mi ćemo spomenuti postupak nanošenja zaštitnih premaza i boje na zidne površine koje ugrožava korozija. Oštećene dijelove treba skinuti, ukoliko se ljušte, no kada je boja čvrsta na površini, tada ju je dovoljno prebrusiti. Nakon toga slijedi impregnacija materijala, čime se zatvaraju pore i formira kemijska postojanost naspram štetnih tvari, poput sumporovog dioksida. Nakon zatvaranja pora, površina se tretira zaštitnim sredstvima protiv korozije i oliči zaštitnim bojama, kako bi mrlje postale prošlost. 

Sprječavanjem izravnog doticaja betona s vodom, betonske strukture mogu trajati vječno. Jednostavnim premazivanjem betona relativno vodonepropusnim sustavom premaza se postiže slabija korozija, bolje popunjavanje pukotina i pora, te zaštita od izbijanja mrlja i time ljepši izgled. Vezivna sredstva, koja se nanose pri tome, moraju biti kvalitetna, u smislu da  omogućuju veću difuzijsku otpornost od one koju nude silikonske emulzije.

Dakle, korozija predstavlja problem koji uzrokuje mrlje na zidovima, ali i mnoge druge građevinske probleme, kada je u pitanju betonska konstrukcija koja korodira. Njega nije dovoljno riješiti isključivo bojanjem zaštitnim sredstvima, ali se odgovarajućom obradom podloge i zatvaranjem pukotina i pora, problem može riješiti. Bojama protiv korozije, površina opet postaje estetski vrijedna i osvježena željenim bojama.