Boje dolaze iz davnina
Get Adobe Flash player

Boje dolaze iz davnina


NASTANAK BOJA KROZ POVIJEST


 

   Prvi dokumenti slikarske aktivnosti čovjeka potječu još iz vremena paleolitika, kada su živjeli homo sapiensi. Pozadina koju su koristili za slikanje bile su stijene pećina, kamenje i pečena zemlja, a najstarije svjedočanstvo su slike na stijenama špilja u sjevernoj Španjolskoj i južnoj Francuskoj.  Motivi ovih djela bili su većinom scene iz svakodnevnog života, lova, ratovanja, žanr scene te prikazi figura životinja te ženskih figura VenereBojanje zidova nije ništa drugo već umjetnost slikanja na zidnoj površini i kao takva je do danas usavršena kao zanat, koji se usavršio u svakom pogledu. Prvi dokumenti slikarske aktivnosti čovjeka potječu još iz vremena paleolitika, kada su živjeli homo sapiensi. Pozadina koju su koristili za slikanje bile su stijene pećina, kamenje i pečena zemlja, a najstarije svjedočanstvo su slike na stijenama špilja u sjevernoj Španjolskoj i južnoj Francuskoj.  Motivi ovih djela bili su većinom scene iz svakodnevnog života, lova, ratovanja, žanr scene te prikazi figura životinja te ženskih figura Venere. Boje koje su prevladavale su bile crna, smeđa te mnogobrojni detalji graviranja, a enkaustikom (tehnika slikanja smrvljenim bojama pomiješanim sa zagrijanim voskom) su se stvarala ova djela.  Boje su se dobivale iz pigmenata zemlje, obojanih biljaka, drobljenjem minerala i kamenja, a  otapale su se u ugrijanom vosku. Slikar se služio nekim oruđem ili prstom umočenim u boju, nekad sa crnim obrisima, a često se puhanjem nanosila boja, zbog pojačavanja učinka. Općenito se čestice pigmenta mogu pronaći u prirodi, u mineralima, stijenama, biljkama, a mogu biti i tvornički proizvedeni sintetičkim putem.

      Istraživači starog Egipta došli su do zaključka, kako su pigmenti, koje su koristili oslikavajući zidove, većinom bazirani na zemljanim bojama, koje su ukrašavale razne zidne površineSlikarska tehnologija napredovala je u Babilonu i starom Egiptu, kada su umjetnici pisali povijest kroz zidne slike i crteže na papirusu, ali i ukrašavali na šareno oslikanim kamenim skulpturama, obojanom kamenu i keramičkim posudama.  U svom umjetničkom izražavanju koristili su pigmente, danas poznate kao boja, koje su dobivali drobljenjem minerala kao azurita, malahita, orpimenta, paratakamita i lapis lazula. U kemijskim reakcijama proizvodili su čak i sintetičke pigmente, poput najpoznatije babilonsko plave, egipatsko plave, egipatsko zelene i smalt. Crnu su dobivali sa pigmentima ugljena, a žutu, oker crvenu i crvenu zemljanim pigmentima. Istraživači starog Egipta došli su do zaključka, kako su pigmenti, koje su koristili oslikavajući zidove, većinom bazirani na zemljanim bojama, koje su ukrašavale razne zidne površine.

    Kasnije, kroz povijest, slikarska tehnologija sve više napreduje, pa tako i tehnike slikanja. Na renesansnim gravurama mogu se vidjeti postupci pripreme materijala i faze nastajanja umjetničkih djela na zidovima, poput ribanja boje, pravljenje crtačih kreda, crtanje, podslikavanje, slikanje, zatim lakiranje odnosno verniranje i konačno pozlaćivanje. Oblik, veličina, ujednačenost finoće zrna pigmenata razlikovali su se od autora do autora, a po materijalima i specifičnim metodama su se i razlikovale ove umjetničke, tada, radionice. Primjerice, olovno bjelilo je bilo jedini bijeli pigment koji se koristio do 19. stoljeća, a proizvodio se različitim postupcima u Italiji i Nizozemskoj, zbog čega se i razlikuje. Nakon umjetničkih radionica, Leonardo da Vinci osniva prvu slikarsku akademiju, nakon čega raste trgovina slikarskim materijalom, pa tako i bojama.

Danas se boje proizvode tvorničkim putem, a svojim sastavom se razlikuju jedino prema namjeni

 

Industrijska proizvodnja započinje krajem 18. stoljeća, kada William Perkin slučajno, tržeći sintetski qinin sintetizira prvu umjetnu organsku boju, takozvani mauvein. Nakon ove prve, sintetskim putem proizveden je alizarin, odnosno boja koju sadrži korijen broca i od tada su proizvedeni mnogi sintetski materijali, koji su zamijenili one klasične. To su razni pigmenti, veziva, smole proizvedene procesom polomerizacije, a zanatsko umijeće prenosilo se usmenim putem. Danas se boje proizvode tvorničkim putem, a svojim sastavom se razlikuju jedino prema namjeni. Disperzivna veziva, punila, pigmenti i aditivi te većinom vodena otapala glavni su sastojci današnjih boja, dakle razlike od onih za vrijeme špiljskog oslikavanja, gotovo da i nema.


 

 

 

Dođi na naš You Tube video kanal!

Budi nam prijatelj!

Adaptacije d.o.o.
Maršanići 2b, 10090 Zagreb
Tel: +385 1 6381 666
Fax:+385 1 4111 880
E-mail: info@adaptacije.hr